2010-10-18 09:19:00

Josip Antun Ćolnić

Josip Antun Ćolnić

(1699. - 1773.)

           Naša škola dobila je ime po biskupu Josipu Antunu Ćolniću.  Josip Antun Ćolnić rođen je 11. ožujka 1699. godine u selu Vivodina kod Jastrebarskog. Na život mladog Josipa Antuna utjecali su isusovci.  Pod njihovim nadzorom školovao se u Zagrebu, Beču (logika, fizika) i Rimu (metafizika, teologija). Godine 1723. doktorirao je teologiju i vratio se u Zagreb. Prije nego je došao u Đakovo bio je kapelan u Varaždin, potom župnik u Brdovcu, da bi već 1728. godine bio imenovan zagrebačkim kanonikom. Nakon toga četiri godine boravi u Bologni gdje je postavljen za rektora hrvatskog kolegija. Do potkraj 1751. godine, kada je kao novoproglašeni biskup došao u Đakovo, Ćolnić je bio zapovjednik Dubice, katedralni arhiđakon i zapovjednik Siska.

          Došavši u Đakovo biskup nije mogao prikriti nezadovoljstvo stanjem koje je zatekao, kako u samom gradu, tako i u biskupiji pa je nakon svega viđenog rekao: „…činilo mi se prije kao da ulazim u pustinju negoli u biskupijsku rezidenciju…“ O tomu najbolje govori činjenica što čak niti on, kao biskup, nije mogao pronaći odgovarajući prostor u kojem bi mogao boraviti. Biskup Ćolnić tada kreće u obnovu kako Đakova, tako i cijele biskupije. U Đakovu je obnovio katedralu, izgradio današnje istočno krilo biskupijskog dvora te franjevački samostan.Sljedeći bitan segment njegova djelovanja bio je usmjeren na gospodarsku konsolidaciju vlastelinstva. Kako je ono u vrijeme njegova dolaska bilo zapušteno Ćolnić je otpočeo sustavne radove na izmjeni postojećeg stanja. Sagradio je spremišta za žito, pšenicu i ječam, čardake za kukuruz i mlinove. Najviše je ulagao u Trnavu gdje je, uz već postojeće, biskup kupio i neke nove parcele, zasadio vinograde, izgradio crkve i mjesto učinio svojom ljetnom rezidencijom.

          Ćolnić je naseljavao i katolike iz sjeverne Bosne kojima je omogućeno da pod povoljnim uvjetima osnuju na području vlastelinstava nova sela. Tako su nastali Vuka i Široko Polje.

         Vrijedan pozornosti je i Ćolnićev rad na pripremi ujedinjenja Srijemske biskupije sa Đakovačkom i osnivanje novih župa. Kada je on 1751. godine preuzeo biskupiju ona je imala samo četiri župe (Đakovo, Gorjani, Vrbica i Vrpolje) s kojima su upravljali franjevci.  Ćolnić je od 1754. godine postojeće župe predao na upravu svjetovnom svećenstvu, a potom osnovao i nove u Semeljcima, Piškorevcima, Trnavi i Punitovcima.

          Potkraj 1751. osnovao je u Đakovu prvu javnu školu namjestivši u njoj, o svom trošku, jednog učitelja „za obuku uboge mladeži“. U narednih pedesetak godina bila je to jedina škola na području vlastelinstva.

          Izvršivši svoje zemaljsko poslanje Josip Antun Ćolnić umro je u Đakovu 17. veljače 1773. godine. Kao biskup, vlastelin, i jedno vrijeme župan, ostvario je djela vrijedna štovanja. Ona će činiti pouzdanu osnovicu na kojoj će graditi njegovi nasljednici.


Osnovna škola Josipa Antuna Ćolnića Đakovo